Stari grad Visoki u 3D

Stari grad Visoki u 3D

Stari grad Visoki

Sajma kože i krzna “VISK 2017”: Izložba na temu kožarstva

Sajma kože i krzna “VISK 2017”: Izložba na temu kožarstva

OTVORENA IZLOŽBA O KOŽARSTVU U VISOKOM KROZ HISTORIJU

Zavičajni muzej Visoko na 39. sarajevskom Festivalu turizma

Zavičajni muzej Visoko na 39. sarajevskom Festivalu turizma

SVEČANO OTVOREN FESTIVAL TURIZMA U SARAJEVU

Mili – Nacionalni spomenici u 3D tehnologiji

Mili – Nacionalni spomenici u 3D tehnologiji

Nacionalni spomenici u 3D tehnologiji

Krunisanje kralja Tvrtka …, u Milama kod Visokog

KRUNISANJE KRALJA TVRTKA U KRUNIDBENOJ CRKVI BOSANSKIH VLADARA SV. NIKOLE, U MILIMA KOD VISOKOG

(Odlomak iz knjige Bosansko kraljevstvo, dr. Emir O. Filipovic, Odsjek za historiju, Filozofski fakultet UNSA, Mladinska knjiga 2016, Sarajevo)

“Historiografija je dugo vremena pogrešno smatrala da je Tvrtka okrunio pravoslavni metropolit u manastirskoj crkvi u Mileševu, zadužbini kralja Stefana Vladislava, gdje su u tom trenutku bile čuvane kosti sv. Save, prvog arhiepiskupa autokefalne Srpske crkve. Osim što Mileševo nije bilo uobičajeno mjesto krunisanja srpskih vladara, u vrijeme kralja Tvrtka nije zabilježeno ni postojanje nekog mileševskog metropolita koji se prvi put javlja tek sredinom 15. stoljeća. Istraživače je uglavnom zavodila postavka dubrovačkog pisca Maura Orbinija, koji je pod Mileševom u ovom slučaju podrazumijevao isto ono mjesto gdje je ranije bio ukopan ban Stjepan II, dakle Mili kod Visokog.

Prema tome je Tvrtkovo krunisanje najvjerovatnije obavljeno na Mitrovdan, 26. oktobra 1377. godine i to po svemu sudeći u crkvi sv. Nikole u Milima.

U prvoj sačuvanoj kraljevskoj povelji Tvrtka izdanoj Dubrovčanima u Trstivnici 10. aprila 1378. godine kralj ističe da je išao “u srpsku zemlju, želeći i hoteći okrijepiti prijestolje praroditelja mojih i tamo išavši vjenčan bih Bogom darovanim mi vijencem na Kraljevstvo praroditelja mojih”, pa nije isključeno da je barem jedan dio ceremonijala krunisanja uključivao i odlazak u Srbiju. Formulacija izraza “tamo išavši” ili “kada sam tamo išao” ostavlja dovoljno prostora za raspravu da li je krunidba obavljena prije nego je krenuo u srpsku zemlju ili na putu prema zemlji. Kako je isključeno da je Tvrtka krunisao neki pravoslavni metropolit, nije vjerovatno ni da ga je krunisao katolički bosanski biskup ili vikar bosanskih franjevaca jer onda ne bi bilo potrebe da se njegovim nasljednicima u 15. stoljeću šalje nova kruna iz Rima. Stoga se pretpostavlja da je novi kralj krunu primio iz ruku djeda Crkve bosanske koji je i za Tvrtkovog prethodnika bio zadužen za legitimiranje državne vlasti u Bosni. Moralna snaga i duhovni autoritet djeda, odnosno “episkupa Crkve bosanske”, posebno njegov odnos koji je imao s vladarskom dinastijom Kotromanića, evidentan je i iz mnogih ranijih i kasnijih primjera, pa učešće djeda u krunidbenom ceremonijalu ne bi predstavljalo neku iznimku, nego čak i uobičajeni princip u Bosni.

U povelji iz 1378. godine kralj Tvrtko navodi da je bio okrunjen “sugubim”, odnosno dvostrukim vijencem. Radi se o simboličnom izrazu vlasti nad dvjema državama, nad “Bogom darovanom” zemljom Bosnom, kojom je vladao po pravu nasljedstva svojih predaka, gospode bosanske, i nad Srbijom, zemljom njegovih praroditelja, koja je po izumiranju vladarske dinastije ostala bez svog pastira. Poslije krunisanja Tvrtko je uzeo naslov “kralj Srbljem, Bosni, Pomorju i Zapadnim stranama”, te vladarsko ime Stefan ili Stjepan, koje su nosili svi njegovi nasljednici na bosanskom kraljevskom prijestolju.

Tvrtkov samostalni državnički čin priznali su srpski i bosanski vlastelini, Dubrovnik i Venecija, koji ga dosljedno u latinskim dokumentima nazivaju “rex Rascie”, a nije zabilježeno da je njegov sjeverni susjed, moćni ugarski kralj Ludovik, koji se do tada smatrao vrhovnim gospodarom Bosne, Tvrtku pravio ikakve smetnje ili probleme u pogledu preuzimanja kraljevskog dostojanstva. Tvrtkov vladarski naslov priznavale su čak i Ludovikove nasljednice, kraljica Jelisaveta i kraljica Marija. Jedino je Marijin suprug, kralj Žigmund Luksemburški, uskratio Tvrtku kraljevsku titulu, nazvavši ga prosto “banom”, ali je indikativno da je i on početkom 15. stoljeća izražavao
želju da bude okrunjen bosanskom krunom, na isti način kako je svojevremeno bio okrunjen kralj Tvrtko.”

KAKO POSTATI VLASNIK ove temeljne nacionalne monografije o srednjovjekovnoj Bosni?! Prelistajte katalog i pronađite sve informacije! MAIL: [email protected]

https://issuu.com/mladinskasar…/…/bosanska_trilogija_lowres…

Kuća dobrih priča