Zavičajni muzej Visoko: Promocija izložbe “Abdulah ef. Ganić – Život i djelo”

Zavičajni muzej Visoko: Promocija izložbe “Abdulah ef. Ganić – Život i djelo”

Medžlis Islamske zajednice Visoko i Medžlis Islamske zajednice

Elvedin Šabanović: Potvrda višestoljetnog kontinuiteta državnosti BiH nalazi se u Arnautovićima

Elvedin Šabanović: Potvrda višestoljetnog kontinuiteta državnosti BiH nalazi se u Arnautovićima

Nacionalni spomenik koji potvrđuje višestoljetnu historiju i kontinuitet BiH nalazi se u naselju Arnautovići, u općini Visoko. No, ploča s natpisom jedini je znak na…

Čestitka povodom Dana državnosti BiH

Čestitka povodom Dana državnosti BiH

”Povodom predstojećeg Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u ime uposlenika JU Zavičajni muzej u Visokom te u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke svim građanima…

14. Dani Zaima Muzaferije

14. Dani Zaima Muzaferije

Program 14. manifestacije Dani Zaima Muzaferije Srijeda, 22. novembar 18.00 – Prijem i otvaranje manifestacije – Zavičajni muzej Visoko: Otvaranje manifestacije, obraćanje organizatora, promotora, posebnih…

Stari grad Visoki u 3D

Stari grad Visoki u 3D

Stari grad Visoki

Elvedin Šabanović: Potvrda višestoljetnog kontinuiteta državnosti BiH nalazi se u Arnautovićima

Nacionalni spomenik koji potvrđuje višestoljetnu historiju i kontinuitet BiH nalazi se u naselju Arnautovići, u općini Visoko. No, ploča s natpisom jedini je znak na osnovu kojeg se može zaključiti da su zidine ostaci stolnog mjesta nekadašnje bosanske države i sabora.

Viševjekovni temelji krunidbenog i grobnog mjesta srednjovjekovnih kraljeva do sada su odolijevali vremenu. Urbanizacija i gradnja pedestih i šezdesetih godina prošlog vijeka ozbiljno su ugrozile lokalitet i nacionalni spomenik.

U neposrednoj blizini prijestolnice nekadašnje države su kuće i lokalni put, a iznad arheološkog lokaliteta željeznička pruga.

«Onaj ko sebe ne cijeni – ne cijene ga ni drugi. Nevjerovatna je nebriga viših instanci – lokalna zajednica može malo uraditi, ali po zakonu nije ni dužna da skrbi o ovim lokalitetima već to čini Federalno ministarstvo prostornog uređenja», kaže Senad Hodović, predsjednik Upravnog odbora JU Zavičajni muzej Visoko.

Nacionalno blago propada decenijama. Naredne godine, izmještanjem saobraćajnice, lokalna vlast tvrdi da će lokalitet zaštiti i omogućiti nastavak istraživanja.

«Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka preko nacionalnog spomenika izgrađena je saobraćajnica i on je presječen napola – to je bila devastacija spomenika», podsjeća Emir Fejzić, pomoćnik načelnice za lokalni ekonomski razvoj, komunalne poslove i zaštitu okoline, i nastavlja: «Radovi su zaustavljeni jer je nedavno pronađen kostur upravo na ovoj dionici i Općina Visoko je, u saglasnosti sa Zavodom za zaštitu spomenika, izdvojila novac iz budžeta da bi uradili preventivnu arheologiju, istražili ovu trasu i osigurali ovu dionicu».

Nebriga i gradnja na arheološkom lokalitetu pričinile su štetu nepobitnim dokazima srednjovjekovne Bosne.

«Ta krunidbena, grobna crkva bosanskih vladara je spomenik nulte kategorije i ishodište bosanske državnosti – bilo bi važno da se teren zaštiti. Ako to zaniječemo i to što su nam ostavili – onda smo sebe zanijekali, a ako sebe zaniječemo – šta nam ostaje?», upozorava fra Ivan Nujić.

Tadašnja jaka država imala je i jaku valutu i jaku mornaricu, priča Fuad Šečerović, umjetnik i bivši profesor matematike: «Tvrtko je napravio dva brodogradilišta u Hercegu. Pravili su dukate četiri puta veće od venecijanskih i francuskih po težini i promjeru».

U Visokom čuvaju ne samo srednjovjekovne eksponate već i one iz najranijih perioda i naroda

Kako navodi fra Nujić u prvom vijeku desila se bitka između ilirskih Dezidijata, s vođom Batonom, i rimske okupacijske sile: «U toj bici kod rijeke Batinus, a to je današnji Vranduk, Iliri su poraženi i ovdje imamo spomenik -Batonovu ploču».

Depoi Zavičajnog muzeja Visoko pretrpani su arheološkim predmetima pronađenim na ovom lokalitetu. Najbrojniji su oni iz srednjeg vijeka, a najprepoznatljivija je staklena čaša iz tog perioda.

«U pitanju je lokacija starog grada Visokog, poznatog srednjovjekovnog lokaliteta. Dvije keramičke posude su ekskluzivni nalazi. Lokalitet Čajangrada je iz stručne literature poznat kao vojna utvrda i cilj istraživanja je bio potvrditi karakter lokaliteta koji se nagađa u literatauri», objašnjava Tarik Silajdžić, kustos JU Zavičajni muzej Visoko.

Prema Hodovićevim riječima, prostor Visokog je jedno od najstarijih i najvećih naselja u Evropi, što tvrde i njemački arheolozi.

Dio velike kolekcije artefakata profesora Hodovića svjedoči o bogatoj i dugoj bh. historiji. Mnoga djela, kao što je prvi prijevod Kur’ana, raritetna su i neprocjenjiva.

«Ovo je jedan od očuvanih primjeraka i prvi integralni prijevod južnoslavenskih naroda, koji je uradio Mićo Ljubibratić 1895. godine. Štamao ga je u Državnoj štampariji Kraljevine Srbije. Mićo Ljubibratić inače je vođa Hercegovačkog ustanka i preveo je ovaj primjerak s ruskog jezika», nabraja Hodović.

Ovaj muzej, jedan od najstarijih u BiH, posjeduje zbirke originalnih eksponata. Ispred zgrade je češka praga, a u jednom od depadansa eksponati iz novije historije.

«Prvu cjelinu čine fotografihe šehida i poginulih boraca iz perioda 1992.-1995. Drugu cjelinu čine predmeti i fotografije iz svakodnavenog života iz perioda agresije. U trećoj je modifikovano ručno rađeno oružje i dijelovi eksplozivnih naprava» , kaže Đenana Ganić, viši kustos JU Zavičajni muzej Visoko.

Arheološka nalazišta iz kraljevskog grada Visoki potvrda su srednjovjekovne državotvornosti zemlje i različitosti naroda koji su živjeli na ovom prostoru i utjecali na formiranje sadašnjeg bh. identiteta.

Gost emisije bio je Elvedin Šabanović, direktor Zavičajnog muzeja u Visokom.

Federalna.ba