Realizacija četvrte faze projekta konzervacije i rekonstrukcije lokaliteta Starog grada na Visočici, nacionalnog spomenika BiH, već pokazuje rezultate. Vidljivi su zidovi nekadašnje srednjovjekovne utvrde, postavljaju se površinski zaštitni slojevi kako bi se sačuvale gradine u toku zimskog perioda. Lokalitet Starog grada su posjetili predstavnici Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, izvođača radova iz Mostara, Zavičajnog muzeja Visoko i Općine Visoko.
– Radeći prema projektu, otvorile su se dodatne pojedinosti na koje trebalo obratiti pažnju. Bitno je da pojedine elemente zaštitimo do zime, kako ne bi bilo sve uzalud. Ovo je mali početak radova na Starom gradu, obzirom da je ovo jedna četvrtina otvorenih poslova. Veliki posao nas čeka u oblasti arheologije, kao što je otvaranje kula u samom Gradu i istraživanja oko ove utvrde. Zato se potrebno mnogo sredstava i nadamo se da će biti pozitivan finansijski korak od Općine i Kantona u narednim budžetskim godinama, istakao je Robert Stergar, nadzorni organ, ispred Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika FBiH.
Za konzervaciju će biti utrošeno 197 600 KM, koje je odobrilo Ministarstvo kulture FBiH još prije tri godine. Pripreme za ozbiljine radove su trajale dugo, pa već sada upitna je daljnja opstojnost otvorenih zidina. Kada je otvoren prolaz na istočnoj strani utvrde došlo je do obrušavanja vanjskog zida. Iz tog razloga potrebno je obezbijediti dodatna sredstva i izvršiti saniranje do zimskog perioda, kako mraz ne bi prouzrokovao veću štetu.
– Ovaj Grad je imao svašta od svojih sadržaja. To je, recimo, najmanje pet kula, od kojih se naslućuje najmanje tri kule. Nekoliko unutrašnjih zidova je zatrpano, ne vidi se ni bočni odbrambeni zid, kao ni dugi zid niz padinu Visočice. Sve to treba otvoriti i tek onda doći do nekog stajališta šta je sve ovaj grad imao i koliko je bogat biou ono vrijeme, dodaje Stergar.
– Vrijednosti Srednjovjekovnog kraljevskog grada Visoki na Visočici bio je svjestan i Alija Izetbegović, prvi predsjednik BiH, kada je 1993. Na putovanje u Ženevu ponio je papire koji su svjedočili o historijskoj vrijednosti i onome što treba istraživati na ovom lokalitetu. Na žalost, tada nismo dobili sredstva. Ipak, devet godina poslije u organizaciji Zavičajnog muzeja provedena je akcija čišćenja lokaliteta, potom je Visoko, kao prvi grad u BiH, dobilo putokaze po evropskim standardima, koji su postavljeni nedaleko odavdje. Sve to je bilo preteča današnjim radovima, istakao je Senad J.
Hodović, direktor zavičajnog muzeja u Visokom.
Lokalitet Starog grada na vrhu Visočice prvi put se u dokumentima spominje 1355., ali se zna da je bio izgrađen još ranije. Ovo mjesto, sa kojeg se pruža jedinstven panoramski pogled na visočku dolinu, u 12. stoljeću bio je začetak srednjovjekovne države. Tu je sačinjena i Povelja Kulina bana iz 1189. izdata Dubrovčanima, kao pismeni garant nesmetane i slobodne trgovine po Bosni.
Nadja Omerović